Naselje Vojnić je hrvatsko naselje smješteno podno Petrove Gore, koja nosi ime po hrvatskom kralju Petru Svačiću. Općina Vojnić u istočnom dijelu je Karlovačke županije, a graniči s Karlovcem na sjeveru, općinom Krnjak i gradom Slunjem na zapadu, općinom Cetingrad na jugu te Sisačko-moslavačkom županijom na istoku. Jugoistočna granica iz rijeku Glinu međudržavna je granica s Bosnom i Hercegovinom. Udaljenost središta općine od Karlovca je 25 km.
Općina Vojnić zauzima površinu od 240,59 km2, podijeljenih u 13 katastarskih općina i 46 sela i naselja. Centar općine smješten je na nadmorskoj visino od 140 m, prosječna nadmorska visina je 160 m, a najviši je vrh Petrove Gore- Petrovac na nadmorskoj visini od 512 m.
Reljef čine područja s niskim pobrđem, nizinama i brežuljcima te šumama koje su osobito guste na području Petrove Gore.
Područje općine Vojnić ima gorsku, umjereno toplu, kišnu klimu sa puno padalina. Temperaturne razlike postoje, ali nisu značajne.
Ukupnom površinom općine dominira poljoprivredno zemljište i šumska zemljišta obrasla bijelom bukvom, hrastom i grabom. Dominantna gospodarska grana jest poljoprivreda, a ratarstvo je u funkciji stočarstva. Kvalitetna šuma temelj je drvnoj industriji, bogate naslage keramičke gline tvronici keramičkih pločica.
Od prirodnih resursa tu je još kvarcni pijesak, čija se nalazišta ne iskorištavaju i nisu dovoljno istražena. Strateški plan razvoja gospodarstva općine Vojnić temelji se upravo na vlastitim prorodnim resursima, moguć je razvoj ruralnog turizma, a dominirao bi lovni turizam.
Prema popisu stanovništva iz 2011.godine općina Vojnić je imala 4764 stanovnika, a prema popisu iz 2021. godine ima 3704 stanovnika.
Područje uprave obuhvaća sljedeća naselja: Brdo Utinjsko, Bukovica Utinjska, Donja brusovača, Dunjak, Džaperovac, Gačeša Selo, Gejkovac, Gornja Brusovača, Jagrovac, Johovo, Jurga, Kartalije, Kestenovac, Klokoč, Klupica, Ključar, Knežević Kosa, Kokirevo, Kolarić, Krivaja Vojnićka, Krstinja, Kupljensko, Kusaja, Lipovac Krstinjski, Lisine, Loskunja, Malešević Selo, Mandić Selo, Međeđak Utinjski, Miholjsko, Mracelj, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Podsedlo, Prisjeka, Radmanovac, Radonja, Rajić Brdo, Selakova Poljana, Svinica Krstinjska, Široka Rijeka, Štakorovica, Utinja Vrelo, Vojišnica, Vojnić i Živković Kosa.
Općina Vojnić
Adresa: Trg Stjepana Radića 1, 47220 Vojnić
Tel: 047/883-020, fax 047/883-021
IBAN HR73 2340009 1850300008
MB: 2604892
OIB: 32028576296
Gospodarstvo
Općina prostorni i gospodarski razvitak temelji na malom i srednjem poduzetništvu, osam srednjih trgovačkih društava i četrdeset obrtnika. Vojnić se i dalje planira razvijati kao središte svih aktivnosti. Položaj od tek 25 kilometara od Karlovca i tek nešto više od granice s BiH, omogućuje dobre uvjete za razvoj maloga i srednjeg poduzetništva.
Oko 37 posto površine općine je pod šumama. Od 9 tisuća ha šuma, 5300 ha drži Šumarija Vojnić, oko 500 ha je privatno, a ostalo imaju Šumarija Krnjak i Topusko. Godišnje se eksploatira oko 50.000 kubičnih metara kvalitetnog drva što je znatan potencijal u razvoju drvne industrije. Iako ovo područje ima tradiciju i dostatne zalihe kvalitetne sirovine, danas se nažalost drvna industrija polako gasi.
Valja napomenuti da općina Vojnić posjeduje iznimno vrijedna i velika prorodna bogatsta keramičke gline, silikatnog i kvarcnog pijeksa, rovnog kamena, pitke vode te uz gore navedena bogatstva, sve zajedno predstavlja veliki potencijal.
Jedan od temelja razvoja gospodarstva jest poljoprivreda, za koju također postoji niz prirodnih resursa, prije svega kvalitetna i ekološki potpuno očuvana zemlja. Mnoga ovdašnja obiteljska poljoprivredna gospodarstva to su prepoznala i temelj svojih aktivnosti vezala uz ratarstvo u funkciji stočarstva. Tako je i ovaj kraj već desetljećima poznat po vrlo kvalitetnom mlijeku i proizvodnji mesa. Danas se obrađuje oko 2500 hektara uglavnom zasijanih kulturama poput ječma, kukuruza, raži, pšenice i zobi, a ostalo je pod povrćem. Proizvođači mlijeka imaju nešto više od 1200 krava muzara na već oformljenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ako to usporedimo sa 1991. godinom, kada je bilo više od 6000 krava muzara, a obrađivalo se dvostruko više zemljišta, jasno se vidi koji su razvojni potencijali poljoprivrede i gospodarstva na vojnićkom području. Svakako se mora napomenuti i razvoj voćarstva, gdje se pod voćem trenutačno nalazi 250 hektara zemlje.
Zbog toga mnogi iz općine poručuju kako je Vojnić prostor burne prošlosti, ali i sjajne budućnosti. Da to nije neutemeljeno, govori i niz projekata pokrenutih u proteklih nekoliko godina. Tako je u samo dvije godine podignuto više od 150 hektara trajnih nasada.
Turizam
Zbog svog prostornog položaja, prirodnih resursa i potencijala, općina Vojnić također ima odlične uvjete za razvoj tranzitnog, lovnog i ruralnog turizma.
Petrova Gora jedan je od zaštitnih znakova općine Vojnić. Nekad se ta gora zvala Gvozd što znači «šuma». Osim toga na tom području niz je povijesnih lokacija koje i danas privlače turiste. Krenuvši od hrvatskog kralja Petra Svačiča koji je tu poginuo 1097. godine, te vezano za taj događaj, napravljena je poučna staza i grob. Ne treba posebno napominjati da je po kralju Petru Svačiću, navedena gora dobila i ime. Tu se nalazi i arheološko nalazište Pavlinskog samostana koje datira iz 14. stoljeća. Smješteno je na najvišem vrhu Petrove Gore – Malom Petrovcu. Tu je također i Centralna partizanska bolnica koju sačinjava skup drvenih objekata i zemunica. Sagrađena je za potrebe liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg Korduna tijekom II svjetskog rata. Navodimo dalje, monumentalni spomenik Petrovac, visok 37m, koji je izgrađen na samom vrhu Petrove Gore te se sa njega pruža prekrasan pogled na neposrednu okolicu.
U samom srcu Petrove Gore, usred stoljetnih bukovih šuma, novouređeni je turistički centar koji pruža razne mogućnosti aktivnog odmora, ali i uživanja u prirodnim ljepotama. U navedenom području smjestio se novoobnovljeni Lovački dom «Muljava» koji je u Domovinskom ratu bio potpuno devastiran. Tu se nalaze šetnice, poučna staza «Rimski put» te planinarske staze koj počinju i završavaju kod navedenog lovačkog doma.
Turisti rado i često dolaze, a na terensku nastavu u ovaj dio Korduna uvijek stižu grupe učenika i studenata iz brojnih gradova Hrvatske.
Područje Petrove Gore već je godinama poznato kao lokacija s mnoštvom kvalitetne divljači i pravi je raj za lovce. Na navedenom području prebiva većinom divlja svinja i srndać, a nekada, lovište je bilo bogato i muflonima. Lovište danas bilježi već brojne posjete lovaca kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva (Engleska, Španjolska, Italija…)
Na teritoriju općine, također se nalaze, ostaci srednjovjekovnog grada Klokoča. Navedeni ostaci smješteni su u južnom dijelu vojnićke općine, na brdu iznad sela Klokoč.
Na ovom području u prošlosti, bio je cijeli niz ugostiteljskih objekata. Zato se vjeruje kako će srdačnost, gostoljuivost i tradicija u skoroj budućnosti stvoriti jednako vrijedan lanac objekata koji cijelom kraju neće dati samo razvojne mogućnosti, nego i novu vizuru.
U daljnjem interesu, i dalje je cilj razvijati sve turističke kapacitete, naročitu u smijeru ruralnog (seoskog) turizma. Njegova osnova, svakako će biti vezana uz ljude ovog kraja, kvalitetne proizvode temeljene na tradiconalnim recepturama.